Povijest

I stoljeće n.e.	prva opskrba tekućom vodom grada Zadra gravitacijskim akveduktom BIBA - JADER dužine 40350 m, izgrađenim od izvora Biba ( Subiba, odnosno Kneževića vrilo ) na području Vranskog jezera do Zadra.Rezultati analize hidrauličkih karakteristika akvedukta ukazali su na različitu protočnost pojedinih dionica: kapacitet prvog gravitacijskog kanala iznosio je 114 l/s (2050 m), kapacitet kamene sifonske dionice (kamen je kasnije zamijenjen olovom) oko 50 l/s (5000m), a kapacitet završnog, drugog gravitacijskog kanala iznosio je 57 l/s (33300m).
100. do 115.	izgrađen dodatni gravitacijski akvedukt BOTINA - JADER , kojim su se privodile vode izvora Kučina praktički do područja današnjeg Smiljevca, gdje je, kako su pokazala istraživanja, konstrukcija akvedukta Botina bila priključena na akvedukt Biba.Akvedukt Botina, pretpostavljenog maksimalnog kapaciteta 34 l/s, bio je dug oko 3400 m.
Kraj I st. n.e.	izgrađen municipalni akvedukt Boljkovac - Nin , ukupne dužine 3500 m, kapaciteta 91 l/s. Kompleksno rješenje vodoopskrbe područja Boljkovca i gradskog područja starog Nina obuhvaćalo je masivnu konstrukciju castelluma fontis koja je opasivala izvorište, glavni kanal, dvojne ustave (voda se upuštala u dva usporedna gravitacijska kanala, jednim prema Ninu i drugim prema mehaničkom uređaju – agregatu) i branu.
1838.	pušten je u rad gravitacijski cjevovod od kamenih cijevi profila 115 mm od izvora Botina do Zadra , dužine 4278 m, izgrađen u razdoblju lipanj 1836. - svibanj 1838. godina. Prethodno filtrirana voda akumulirala se u cisternama (Pet bunara -2800 m 3 , Zeleni trg - 616 m 3 i Tri bunara - 864 m 3 ) iz kojih se crpila posudama i raznosila po kućama.
1844.	produžen cjevovod do cisterne na Zelenom trgu.
1891. do 1900	budući da se pokazalo da raspoložive količine vode u sušnom razdoblju ne zadovoljavaju ni najminimalnije potrebe stanovništva (min. dnevna količina vode 41,2 l/s izmjerena na svim bunarima na području Botine u razdoblju najveće suše) provedeni su istražni radovi u svrhu poboljšanja vodoopskrbe Zadra.
1902.	izgrađen vodovod Bokanjačko Blato - Zadar ( Bunari 1 i 2 , crpna stanica kapaciteta 27 l/s, vodosprema Bokanjac kapaciteta 500 m 3 , tlačni cjevovod od izvora do vodospreme, profila 200 mm, dužine 3500 m, magistralni cjevovod od vodospreme do grada, profila 200 mm, dužine 5100 m i gradska vodovodna mreža profila 125 do 60 mm, dužine 6040 m).
1910-1935	izgrađen Bunar 3 s posebnom crpnom stanicom kapaciteta 23,6 l/s, povećan kapacitet vodospreme na 2500 m 3 , izgrađen Bunar 4između Bunara 2 i 3 , kapaciteta 40 l/s, proširena crpna stanicaBunara 3 (kapacitet 36 l/s).
1938.	izgrađene pomoćne vodospreme u predjelu Voštarnica i Put Stanova ( Diaz i Kadorna ), kapaciteta 1000 m 3 svaka.
1942 - 1943	rekonstruiran stari vodovod Botina (rekonstrukcijom je obuhvaćen bazen za proćišćavanje vode, komora, preljev i vodosprema, kamene cijevi zamijenjene su salonitnim cijevima profila 125 mm, postavljena je crpka za crpljenje vode iz cisterne Pet bunara i uređaj za kloriranje vode).
15.12.1946.	osniva se poduzeće Gradski vodovod Zadar (raspoloživi kapacitet izvora 40-60 l/s, kapacitet tlačnog voda 27 l/s, kapacitet vodosprema i pomoćnih vodosprema 500 + 2000 m 3 , dužina vodovodne mreže 35 km, broj vodovodnih priključaka 770, ostvarena prodaja vode u1946. g.- 313164 m 3 ).
1956.	izgrađena vodsprema Zadar I i tranzitni cjevovod od vodospreme prema Plovaniji u pravcu Stanova i cestom od Stanova do ul. Dr. Franje Tuđmana te rekonstruran gravitacijski cjevovod čime je povećan kapacitet dotoka vode u grad s 35 l/s na 400 l/s. Vodvod preuzima mrežu od vodospreme Bokanjac u pravcu Zemunika (Zrakoplovna baza) kojom opskrbljuje naselja Bokanjac, Crno i Musapstan.
1957	izgrađen Bunar V , kapaciteta do 160 l/s.
1960 - 1975.	proširena vodoopskrba na Diklo (1960), pušten u rad izvor Jezerce,kapaciteta 40-160 l/s (1966), izgrađena vodosprema Straža i tlačni cjevovod od izvora Jezerce do vodospreme i od vodosprema do Nina (1969), izgradnja vodovoda u pravcu Zatona i Petrčana (1970), izgrađen vodovod prema Privlaci (1971), izgrađen zahvatBoljkovac , kapaciteta 40-80 l/s i tlačni cjevovod od izvora do vodospreme Straža (1972), proširena vodoopskrba na Bibinje (1973), te do Grba i prema Vrsima (1975), puštena u rad vodosprema Zadar II i Straža (1975).
1981.	pušten u rad Regionalni vodovod sjeverne Dalmacije : galerijskim zahvatom kaptirani desnoobalni izvori Sukulić, Dorinovac, Čavlinovac, Manišino vrelo i Čavle i vode Zrmanje zahvaćene u području Berberovog buka dovode se do crpne stanice Dolac , odakle se tlače do vodospreme i prekidne komore Milanci . Od vodospreme Milanci voda teče gravitacijskim cjevovodom dužine 44 km u pravcu Obrovac-Maslenica-Zadar s odvojkom od Maslenice do Starigrada (podvelebitski krak). Istočni krak vodi u pravcu Obrovac-Karin-Benkovac.
1990.	reorganizacija poduzeća Vodovod (iz javnog poduzeća Vodovodi sjeverne Dalmacije izdvaja se samostalno poduzeće Odvodnja ).
1991 - 1995.	tijekom Domovinskog rata, nakon okupacije zahvata na Zrmanji i prekida rada Regionalnog vodovoda, uz raspoložive vode iz lokalnih izvorišta Bokanjačko blato i Boljkovac (koja su osiguravala 25% predratne potrošnje), vodoopskrba grada rješavala se zahvaćanjem vode iz izvora Relja, Vruljica i Golubinka , 1993. godine su izgrađeni objekti vodoopskrbnog sustava Golubinka (I faza Golubinke), 1994. godine rješava se spojni cjevovod između vodosprema Zadar I/II iPudarica , 1995. izgrađena crpna stanica Oko u Dračevcu, izgrađen i pušten u rad tlačni cjevovod Jezerce-Zadar i rekonstruirana crpna stanica Jezerce (II faza Golubinke).Na temelju idejnog rješenja povezivanja zadarskog sa susjednim šibenskim sustavom vodoopskrbe, izrađenog tijekom 1994. godine, započeli su radovi na povezivanju vodoopskrbnih sustava tadašnje Zadarsko-kninske i Šibenske županije.U sklopu tih radova korišten je i cjevovod koji je, za potrebe ublažavanja poteškoća u opskrbi vodom biogradskog područja tijekom turističke sezone, izgrađen pred sam početak rata između Sukošana i Sv. Filipa i Jakova, te crpna stanica Krmčina , koja je za potrebe povezivanja zadarskog sustava sa šibenskim temeljito rekonstruirana.Premda ova veza danas nije u funkciji, izgrađeni spojni cjevovod omogućuje dovođenje dodatnih količina vode sa šibenskog na zadarsko-biogradsko područje i obratno.
1995 do danas	nastavljena je intenzivna izgradnja objekata sustava Regionalnog vodovoda sjeverne Dalmacije, izgradnja lokalnih vodovodnih mreža i njihovo spajanje na regionalni vodovod, izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih vodovodnih ogranaka i kućnih priključaka.

Prosječna potrošnja vode u razdoblju 1931-2004. godina (m³):

GODINA	POTROŠNJA VODE (m³)
1931	18 600
1945	372 000
1975	6 361 000
1980	7 680 000
1982	8 650 000
1989	12 417 000
1990	12 348 000
1992	5 600 000
1997	8 600 000
2001	7 700 000
2004	7 800 000