Vodoopskrbni sustav zadarskog Vodovoda
Zadarski Vodovod zahvaća vod na dva slivna područja i nekoliko lokalnih vodozahvata:
- Slivno područje rijeke Zrmanje gdje se u desnom zaobalju rijeke zahvaćaju vode iz Velebitskih izvora Čavlinovac, Dorinovac i Sekulića vrelo i zatvorenim kolektorom dovode do crpne postaje Dolac. U sušnijem dijelu godine koristi se i površinski vodozahvat Berberov buk na rijeci Zrmanji.
- Slivno područje Bokanjac-Poličnik gdje se zahvaćaju vode iz kopanih bunara Bunari 4 i 5, Jezerce, Boljkovac i iz izvora Golubinka.
- Lokalni vodozahvati u Starigradu, Žmanu na Dugom otoku i Kaštel Žegarskom. Starigrad se većim dijelom snabdijeva vodom koja dolazi sa slijevnog područja rijeke Zrmanje, a dijelom iz Velebitskih izvora (Jukića vrilo, Kneževića vrilo, Vratrovac)
Voda koja se crpi na vodozahvatima pod tlakom se transportira do vodospremnika, odakle odlazi do potrošača. Zahvaćene vode su vrlo dobre kvalitete, ali se prilikom crpljenja voda obavezno dezinficira. Postupkom dezinfekcije voda postaje sigurna za konzumaciju jer se uništavaju svi eventualno prisutni mikroorganizmi koji bi mogli utjecati na zdravlje potrošača.
Prikaz Zadarskog vodoopskrbnog područja sa označenim zonama zaštite na sljevnim područjima.
KARAKTERISTIKE ZAHVAĆENIH VODA
Vode sa slivnog područja rijeke Zrmanje spadaju u skupinu tipičnih krških pukotinskih i površinskih voda. To su vode kalcijsko-hidrokarbonatnog tipa, male su mineralizacije, umjereno su tvrde ( 10-180NJ ) i sadrže malo otopljenog ugljičnog dioksida. Uglavnom su dobro zasićene kisikom. To su vode kišničkog tipa, nekorozivne. U kišnom periodu se brzo i intenzivno zamućuju što traje po nekoliko dana. Zbog povremenog zamućenja vode na crpilištu slivnog područja rijeke Zrmanje, planirana je izgradnja uređaja za pročišćavanje vode.
Vode sa slivnog područja Bokanjac-Poličnik imaju ukupnu i karbonatnu tvrdoću približno dvostruko veću od tipičnih krških voda i sadrže znatno više otopljenog ugljičnog dioksida.
Vode izvora Golubinka i bunara Boljkovac su pod utjecajem mora i zbog toga sadrže povećanu količinu klorida, to su vode tzv. kloridnog tipa, korozivne. Vode s ostalih bunara su kišničkog tipa, manje ili više korozivne. Sve su to podzemne vode koje spadaju u red tvrdih voda ( od 20-300NJ ).
NADZOR VODE
Zadaća vodoopskrbnog poduzeća jest isporučiti potrošačima dovoljne količine zdravstveno ispravne vode, tj. vodu čija kvaliteta je u skladu s važećim standardima za vodu za ljudsku potrošnju. U tom cilju vrši se stalni monitoring kvalitete vode u vlastitom Sektoru za kontrolu kvalitete vode kao i u vanjskim ovlaštenim laboratorijima (Zavod za javno zdravstvo zadarske županije, Zavod za javno zdravstvo RH ) u skladu sa važećim zakonskim propisima:
- Zakon o vodi za ljudsku potrošnju N.N. 30/2023., (509), zakon, 15.03.2023.
- Pravilnik o parametrima sukladnosti, metodama analiza i monitorinzima vode namijenjene za ljudsku potrošnju N.N. 64/2023., (1057), pravilnik, 14.06.2023.
- Ispravak Pravilnika o parametrima sukladnosti, metodama analiza i monitorinzima vode namijenjene za ljudsku potrošnju N.N. 88/2023., (1384), pravilnik, 31.07.2023.
Od 2006.g. uspostavili smo sustav upravljanja sigurnosti vode za ljudsku potrošnju (HACCP sustav) i održavamo ga sukladno zahtjevima norme ISO 22000. Sustav upravljanja sigurnosti vode za ljudsku potrošnju obuhvaća procese koji utječu na zdravstvenu ispravnost i sigurnost vode za ljudsku potrošnju koja se realizira u okviru društva Vodovod d.o.o. Zadar.
Time je postignut cilj stalnog nadzora i preventivnog djelovanja nad kritičnim točkama u tehnološkom procesu obrade i opskrbe vodom, tako da se opasnost za zdravlje potrošača smanjuje na najmanju moguću mjeru.
Sektor za nadzor i kontrolu kvalitete vode svakodnevno prati kvalitetu vode u cijelom procesu proizvodnje:
- u vodi izvorišta i bunara prije i nakon dezinfekcije
- u magistralnim cjevovodima i spremnicima vode za piće
- u razvodnoj mreži do mjesta potrošnje – hidranti ili slavine.
Također se prati kvaliteta vode u tijeku i po završetku svih radova i zahvata na vodoopskrbnom sustavu.
Kontinuirano praćenje kvalitete vode (monitoring) ima za cilj pravodobno uočavanje odstupanja kvalitete vode od propisanih standarda tj, eventualnog zagađenja voda, identifikaciju vrste zagađenja i mogućih uzroka koji su doveli do odstupanja, a koji podatci su osnova za pravodobno donošenje adekvatnih mjera i postupaka za njihovo otklanjanje. Monitoringom se utvrđuje da li su tretman i distribucija vode u skladu s postavljenim ciljevima i važećim zakonskim propisima.
KVALITETA VODE
Godišnje se, osim pregleda u ovlaštenim laboratorijima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Županijskog zavoda za javno zdravstvo, u laboratoriju Sektora za nadzor i kontrolu kvalitete vode za ljudsku potrošnju pregleda više od 3000 uzoraka vode. Učestalost uzimanja uzoraka za interna ispitivanja i kontrolna mjesta, određena su godišnjim i tjednim Planom uzorkovanja također poštujući HACCP načela samokontrole.
Rezultati praćenja kvalitete voda na vodozahvatima kojima gospodari Vodovod d.o.o pokazuju da se radi o vodama visoke kvalitete (Vidi analiza vode – vodozahvati) koje su u skladu s odredbama Pravilnik o parametrima sukladnosti, metodama analiza i monitorinzima vode namijenjene za ljudsku potrošnju N.N. 64/2023., (1057), pravilnik, 14.06.2023., Ispravak Pravilnika o parametrima sukladnosti, metodama analiza i monitorinzima vode namijenjene za ljudsku potrošnju N.N. 88/2023., (1384), pravilnik, 31.07.2023., jer su koncentracije svih pokazatelja znatno ispod maksimalno dopuštenih vrijednost osim mikrobioloških. Zbog toga zahvaćene podzemne vode nije potrebno dodatno prerađivati osim dezinfekcije plinovitim klorom što je uobičajeno i neophodno za sve prirodne vode koje se koriste za piće.
IZVJEŠTAJI O KVALITETI VODE ZA LJUDSKU POTROŠNJU
Izvještaji o kvaliteti vode za ljudsku potrošnju dostupni su na našim stranicama:
OVDJE
ČESTA PITANJA POTROŠAČA
Kolika je tvrdoće voda na zadarskom području?
Tvrdoća vode je svojstvo koje ovisi o mineralizaciji vode, odnosno o količini otopljenih kalcijevih, magnezijevih i drugih soli u vodi. Vrsta i količina otopljenih mineralnih tvari ovisi o kemijskom sastavu tla s kojim voda dolazi u kontakt i njegovim geofizičkim osobinama.
Tvrdoća se najčešće izražava u njemačkim stupnjevima ( 0nj ili 0dH ).
- Vrlo meka voda: < 4 0nj
- Meka voda: 4 – 8 0nj
- Srednje tvrda voda: 9 -18 0nj
- Tvrda voda: 18 – 25 0nj
- Vrlo tvrda voda: > 25 0nj
Vode na slijevnom području rijeke Zrmanje su meke do srednje tvrde, dok su vode na slijevnom području Bokanjac-Poličnik tvrde i vrlo tvrde (tvrdoća veća od 200Nj).
Zagrijavanjem vode, otopljene mineralne tvari se izlučuju kao vodni kamenac što se može vidjeti kao bijeli talog prilikom prokuhavanja i na grijačima kućanskih aparata ( npr. bojleri ) te na cijevima vodovodnih instalacija.
Promjenom tlaka u sustavu može doći do ljuštenja vodnog kamenca sa stijenki cijevi ili grijača što potrošači primijete na mrežici slavine kao pijesak ili ljuskice.
Budući da su česti prigovori i zablude potrošača upravo na tvrdoću vode, ovdje će biti riječ o utjecaju tvrdoće na zdravlje ljudi. Poznato je da su kalcij i magnezij neophodni za normalno funkcioniranje ljudskog organizma, a dobivaju se putem hrane i pića. Od ukupno potrebne količine ovih metala, između 5 – 20 % dobiva se putem vode za piće. Na osnovu brojnih istraživanja provedenih u svijetu, preporučeno je da voda za piće mora sadržavati najmanje 8 mg/L magnezija, radi smanjenja rizika od kardiovaskularnih oboljenja, naročito ishemijskih srčanih bolesti i akutnog infarkta miokarda. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje da se voda koja se koristi za piće i pripremanje hrane ne podvrgava procesu omekšavanja. Voda s tvrdoćom <75 mg/L kalcijeva karbonata (CaCO3) ima negativan efekt na mineralni balans. Preporučuje se da koncentracija kalcija bude > 70 mg/L, a koncentracije magnezija > 8mg/L. Također su neki istraživači utvrdili signifikantan negativni odnos između tvrdoće vode i mortaliteta od karcinoma gastrointestinalnog trakta, tj. kalcij iz vode ima zaštitni efekt u odnosu na karcinome želuca, kolona, pankreasa, rektuma.
Prosječne vrijednosti tvrdoće vode i sadržaja minerala na najznačajnijim vodozahvatima:
geokemijske |
tvrdoća |
kalcij |
magnezij |
klorid |
sulfat |
natrij |
nitrat |
|
osobine |
mg/L CaCO |
0 Nj |
mg/L |
mg/L |
mg/L |
mg/L |
mg/L |
mg/L |
Bunar 4 |
415 |
23 |
140 |
16 |
31 |
37 |
13 |
1,2 |
Bunar 5 |
403 |
22 |
140 |
13 |
28 |
34 |
23 |
1,2 |
Jezerce |
454 |
26 |
151 |
19 |
49 |
56 |
29 |
2,1 |
Golubinka |
444 |
23 |
147 |
18 |
222 |
52 |
153 |
2,0 |
Boljkovac |
574 |
34 |
182 |
29 |
457 |
78 |
231 |
2,1 |
CP Dolac |
226 |
12 |
65 |
15 |
8 |
18 |
10 |
0,43 |
Berberov |
224 |
12 |
71 |
11 |
9 |
6 |
3 |
|
Zašto se na slavinama pojavljuje smeđe ili crvenkasto obojena voda?
Smeđe ili crveno obojenje vode na slavinama može biti posljedica oksidacije pocinčanih željeznih cijevi pri čemu nastaje rđa čije čestice oboje vodu u prljavo-smeđu boju, što nije opasno po zdravlje. Češća pojava obojenja je nakon dužeg mirovanja vode u cijevima. Također, nakon puknuća i popravaka cjevovoda dolazi do prekida vodoopskrbe u određenom dijelu vodoopskrbne mreže. Po završetku radova, kada se cjevovod ponovo uključuje u normalnu vodoopskrbu, zbog hidrauličkih udara koji nastaju otvaranjem i zatvaranjem ventila,uslijed turbulentnog strujanja vode dolazi do njenog zamućenja, odnosno pojave obojenja vode. U takvim se slučajevima cjevovod ispire kad god je to moguće, a laboratorij Vodovoda obavezno provjerava kvalitetu vode
Zašto je voda ponekad bijela?
Građani ponekad primjećuju “bijelu” boju vode. Pojava bijele boje vode posljedica je otapanja sitnih mikroskopskih zračnih mjehurića u vodi koji nastaju u cjevovodima zbog visokog tlaka. Nakon nekoliko trenutaka, oslobađanjem mjehurića, voda postaje bistra, te se nakon par minuta potpuno izbistri.
To je prirodna fizikalna pojava i nije posljedica prisutnosti klora u vodi za piće. Jednostavnim pokusom može se provjeriti da li je razlog bijeloj vodi otopljeni zrak:
- U staklenu čašu ulijte „bijelu“ vodu iz slavine.
- Nakon nekoliko sekundi primijetit ćete kako se voda bistri od dna prema vrhu dok se svi mjehurići zraka ne oslobode prema površini.
Bijela voda ne utječe na zdravlje (naprotiv) i zdravstveno je ispravna.
Zašto se u vodi osjeti miris klora?
Vodu je u svakom vodoopskrbnom sustavu potrebno dezinficirati radi sprječavanja razvoja mikroorganizama. Za dezinfekcija vode koristi se plinoviti klor koji reagira s organskim i neorganskim tvarima u vodi, a preostali dio ostaje kao slobodni rezidualni klor koji možemo osjetiti mirisom već u koncentraciji od 0.3 mg/L a koja je uobičajena koncentracija klora u vodi. Maksimalno dopuštena koncentracija klora u vodi u normalnim okolnostima je 0.5 mg/L.
Kakvi su to uređaji za pročišćavanje vode koji se nude u kućanstvima?
Već niz godina kućanstvima se nude razni uređaji za pročišćavanje vode. Na žalost, kod nekih prodavača postoji nekorektna promidžba i prezentacija uređaja s ciljem bolje prodaje. Naime, u promidžbi prodavača se navodi kako je pitka voda u Hrvatskoj zdravstveno neispravna i opterećena visokim količinama insekticida, herbicida, pesticida, teških metala.. Da bi dokazali svoje tvrdnje nudi se pregled „zdravstvene ispravnosti“ pitke vode u vašem domu.
Kako izvode testiranje?
Testiranje vode vrše s običnim aparatom za elektrolizu vode koji se sastoji od 2 elektrode, jedna elektroda je željezna, druga aluminijeva. Prodavač uroni elektrode u vašu vodu i uključi u struju, nakon čega se počinje događati proces elektrolize vode, tj. pod utjecajem el. struje voda se razlaže na ione vodika i hidroksid ione koji potom putuju svaki prema elektrodi suprotnog naboja:
2H2O → 2H+ + 2OH- .
Fe3+ + 3OH- → Fe(OH)3↓
Na željeznoj elektrodi nastaje crveno smeđi talog željezo-hidroksida uslijed čega voda postaje blago žuto-smeđe obojena. Trajanjem procesa elektrolize taloži se sve više željezo-hidroksida (rđa) i voda postaje sve intenzivnije obojena.
Ovakav proces se događa u svakoj vodi ako se u nju urone elektrode od kojih je barem jedna željezna elektroda s tom razlikom da proces elektrolize teče brže ( intenzivnije taloženje obojenog hidroksida i brže obojenje vode ) u vodi koja je „tvrda“ odnosno u kojoj ima više otopljenih raznih minerala, jer oni pospješuju proces elektrolize. Zato prodavači naprave paralelan pokus s destiliranom vodom koju donesu sa sobom i u kojoj za isto vrijeme proces elektrolize teče kudikamo sporije, a količina nastalog taloga je jedva zamjetna. Na taj način pokušavaju uvjeriti potencijalnog kupca da je njegova voda uistinu vrlo zagađena jer je nastali talog pokazatelj razine zagađenja. Vrlo je teško nekome tko nema osnovnog znanja iz kemije objasniti da se ovdje radi o jeftinom triku.
Na slici dolje je prikazan proces elektrolize u vodama različite tvrdoće, odnosno električne provodljivosti (od 50 do 700 µS/cm) i vremena trajanje elektrolize (od 1 do 4 minute).
Literatura: Interni podatci Laboratorija Vodovoda d.o.o – Zadar